Aritmija srca

Većina ljudi sa abnormalnim srčanim ritmom može voditi normalan život ako ako se aritmija pravilno dijagnostikuje.

Koje su glavne vrste aritmije?

  • atrijalna fibrilacija (AF) – ovo je najčešći tip, gde srce kuca neredovno i brže od normalnog
  • supraventrikularna tahikardija – epizode ​​abnormalno brzog rada srca u mirovanju
  • bradikardija – srce kuca sporije nego što je normalno
  • srčani blok – srce kuca sporije nego što je normalno i može prouzrokovati kolaps
  • ventrikularna fibrilacija – redak, brz i neorganizovan ritam otkucaja srca koji brzo dovodi do gubitka svesti i iznenadne smrti ukoliko se ne leči odmah

Brza traka za aritmiju – hitna kardiološka usluga

Inovativni sistem brze trake podrazumeva hitnu kardiološku uslugu usled pojave komplikacija koje su posledica aritmije:

  1. hitan prijem
  2. kompletnu dijagnostiku i preglede
  3. opservaciju stanja
  4. kardiološku interevenciju

Brza traka za aritmiju podrazumeva prijem, kardiološki pregled, dijagnostiku i lečenje u veoma kratkom roku.

Nakon pregleda i testova, u roku od dva sata kada stignu svi rezultati, imaćemo jasnu sliku o vašem stanju. Od toga zavisi da li ćemo vas otpustiti kući uz terapiju, zadržati na observaciji pa otpustiti kući ukoliko se stanje stabilizuje ili ćemo predložiti hitnu kardiološku intervenciju.

Lečenje aritmije

Način lečenja vaše aritmije zavisiće od toga da li se radi o brzoj ili sporoj aritmiji ili blokadi srca. Svi osnovni uzroci vaše aritmije, kao što je srčana insuficijencija, takođe će morati da se leče.

Tretmani koji se koriste za aritmije uključuju:

  • lekove – za zaustavljanje ili sprečavanje aritmije ili kontrolu brzine aritmije
  • kardioverziju – tretman koji koristi električnu energiju za vraćanje srca u normalan ritam dok ste anestezirani ili sedatirani
  • ablaciju kateterom – tretman pod lokalnom ili opštom anestezijom koji pažljivo uništava bolesno tkivo u vašem srcu koje uzrokuje aritmiju
  • pejsmejker – mali uređaj koji sadrži sopstvenu bateriju koja se ugrađuje u vaše grudi pod lokalnim anestetikom; proizvodi električne signale kako bi obavio posao prirodnog pejsmejkera ​​u vašem srcu kako bi mu pomogao da kuca normalnom brzinom
  • ICD – uređaj sličan pejsmejkeru koji nadgleda vaš srčani ritam i vraća ga u normalan ritam kad god je to potrebno

Da li starost utiče na pojavu aritmije?

Aritmije mogu uticati na sve starosne grupe, ali atrijalna fibrilacija je češća kod starijih ljudi. Alkohol u prekomernim dozama ili prekomerna telesna težina povećavaju verovatnoću razvoja atrijalne fibrilacije.

Takođe možete rizikovati da razvijete aritmiju ako je vaše srce oštećeno zbog bolesti – na primer, ako ste imali srčani udar ili srčanu insuficijenciju.

Atrijalna fibrilacija je čest uzrok moždanog udara. Imati atrijalnu fibrilaciju znači da je rizik od moždanog udara 5 puta veći nego kod nekoga čiji je srčani ritam normalan.

Određene vrste aritmije javljaju se kod ljudi sa teškim srčanim bolestima i mogu prouzrokovati iznenadnu smrt. Neki smrtni slučajevi se mogu izbeći ukoliko je aritmija dijagnostikovana na vreme.

Uobičajeni pokretači aritmije su virusne bolesti, alkohol, duvan, promene u držanju tela, vežbanje, pića koja sadrže kofein, određeni lekovi koji se prodaju bez recepta i propisani lekovi i ilegalni lekovi za rekreaciju.

Kako smanjiti rizik od aritmije?

Nije uvek moguće sprečiti razvoj aritmije, iako zdrav način života može smanjiti rizik od razvoja ovog srčanog stanja.

Takođe možete da napravite promene u načinu života kako biste izbegli neke pokretače problema sa srčanim ritmom.

Električni sistem vašeg srca

Ritam srca se kontroliše električnim signalima. Aritmija je abnormalnost srčanog ritma. Može kucati presporo, prebrzo ili nepravilno.

Ove abnormalnosti se kreću od manjih neprijatnosti ili neprijatnosti do potencijalno fatalnih problema.

Koji su simptomi aritmije?

Simptomi aritmija su lupanje srca, vrtoglavica, nesvestica i nedostatak vazduha, iako ovi simptomi ne predstavljaju uvek problem sa srčanim ritmom.

Dijagnostikovanje aritmija

Ako vaši simptomi traju ili u vašoj porodici postoji istorija neobjašnjive iznenadne smrti, važno je da vas lekar uputi kod specijaliste za srce (kardiologa ili elektrofiziologa koji se bavi poremećajima srčanog ritma).

Najefikasniji način dijagnoze aritmije je električni snimak vašeg srčanog ritma koji se naziva elektrokardiogram (EKG). Ako EKG ne pronađe problem, možda će vam trebati dalji nadzor vašeg srca.

To može podrazumevati nošenje malog prenosnog uređaja za snimanje EKG-a tokom 24 sata ili duže. To se naziva Holterov monitor ili ambulantno praćenje EKG-a.

Ako se čini da simptome pokreće vežbanje, možda će vam biti potreban EKG za vežbanje da biste snimili srčani ritam dok koristite traku za trčanje ili bicikl za vežbanje.

Ostali testovi koji se koriste u dijagnostici aritmija uključuju:

  • snimač srčanih događaja – uređaj za snimanje povremenih simptoma tokom određenog vremenskog perioda kad god ih imate
  • elektrofiziološka studija (EP) – test za lociranje problema sa električnim signalima u vašem srcu provlačenjem mekih žica po veni na nozi i u srce dok ste sedativni
  • ehokardiogram (eho) – ultrazvučni pregled srca