Lekarski tim za bol u grudima

Kada se se kaže da neko ima bol u grudima, prvo stanje na koje doktor (a i pacijent) pomisli  je ishemijski – anginozni bol, odnosno bol koji se javlja kod koronarne bolesti, odnosno angine pektoris (stabilne ili nestabilne) i akutnog infarkta miokarda. 

Bol u grudima predstavlja jedan od simptoma koji najčešće izazivaju veliki strah kod pacijenata jer ih asociraju na infarkt. Međutim, taj strah je opravdan.

Bol u grudima može da bude trivijalan, ali može da bude i životno ugrožavajući!

Kada su ovakve situacije u pitanju, ranija i aktuelna istorija bolesti je od velikog značaja.

Mnogi pacijenti se obično kasno jave lekaru jer smatraju da je zabrinjavajući samo bol u grudima koji je žestok i praćen opštom slabošću. Međutim, jačina bola u grudima često ne određuje težinu i ozbiljnost neke bolesti.

Bol u grudima može da se javi kao posledica mnogih bolesti i stanja koje zahvataju površinske delove grudnog koša ili organe unutar njega.

Nervna vlakna reaguju na nastalo oštećenje, a kako je ovih vlakana manje u unutrašnjim organima (srce, pluća, krvni sudovi), a znatno više u površnijim tkivima (koža, mišići, rebra) i bol u grudima se različito oseća u zavisnosti od toga gde je nastao. Dok je površni bol jasnije lokalizovan i reaguje na provokacije (pokret, dodir, dubok udah), bol nastao u srcu je slabo lokalizovan i često prenesen tj može da se oseća u levoj i desnoj polovini grudi, rukama ili ramenima.

Nekada i blag osećaj neprijatnosti u grudima, ili čak ne u grudima, već i u gornjem delu stomaka predstavlja moguć znak nekih bolesti kao što su nestabilna angina, akutni infarkt i druge.

U ovakvim situacijama, razmatranje specifičnih srčanih faktora rizika mogu pomoći u postavljanju dijagnoze, dok rutinski testovi često mogu promašiti dijagnozu.

Brza traka za bol u grudima

Inovativni sistem brze trake podrazumeva hitnu kardiološku procenu usled pojave komplikacija koje su posledica određenih bolova.

  1. hitan prijem
  2. kompletnu dijagnostiku i preglede
  3. opservaciju stanja
  4. kardiološku interevenciju ili otpust nakon stabilizacije

Brza traka za bol u grudima podrazumeva prijem, kardiološki pregled, dijagnostiku i lečenje u veoma kratkom roku.

Nakon pregleda i testova, u roku od dva sata kada stignu svi rezultati, imaćemo jasnu sliku o vašem stanju. Od toga zavisi da li ćemo vas otpustiti kući uz terapiju, zadržati na observaciji pa otpustiti kući ukoliko se stanje stabilizuje ili ćemo predložiti hitnu kardiološku intervenciju.

Kakav sve može biti bol u grudima?

Bol u grudima se, u zavisnosti od toga gde nastaje, različito manifestuje.

Po intenzitetu bol može varirati od blage nelagodnosti, stezanja ili pritiska u grudima pa do jakog, razdirućeg i cepajućeg bola.

Trajanje bola može biti različito: od nekoliko sekundi u vidu probadanja, nekoliko minuta, pa do više sati i dana.

Lokalizacija bola može biti samo iza grudne kosti ili se širi i oseća u ramenima, rukama, stomaku, vratu, vilici, izmedju plećki, a retko čak i u prepone i butine.

Prateći simptomi, kao što su preznojavanje, gušenje, ,,lupanje srca“, mučnina, povraćanje, slabost, nesvestica i gubitak svesti, mogu i ne moraju biti prisutni.

Bol u grudima može biti sve vreme svog trajanja iste jačine, a može i da menja intenzitet u zavisnosti od položaja tela, fizičke aktivnosti ili uzbuđenja.

Na osnovu ovih karakteristika bola može se često sa velikom verovatnoćom pretpostaviti gde se nalazi izvor bola: u površnim koštano-mišićnim strukturama, ili u unutrašnjosti, u srcu i krvnim sudovima, organima za varenje ili u disajnim organima.

 Opišite bol u grudma našem kardiologu

Lekari koriste nekoliko informacija kako bi utvrdili ko ima, a ko nema srčani udar. Pored opisa vaših simptoma i profila srčanog rizika, lekari koriste rezultate elektrokardiograma (EKG) i krvni test pod nazivom srčani troponin. Ali ponekad ovo ne pokazuje odmah abnormalnosti. Dakle, ono što opisujete lekaru i vaša istorija bolesti izuzetno su važni u određivanju početnih koraka u vašem lečenju.

Evo nekoliko stvari koje će naši lekari želeti da znaju o tome šta doživljavate:

  • Šta osećate (bol, pritisak, stezanje itd.)?
  • Gde je lokalizovana neprijatnost?
  • Kada je počela?
  • Da li se stanje pogoršalo ili je ostalo isto?
  • Da li je osećaj konstantan ili dolazi i odlazi?
  • Da li ste to već osećali?
  • Šta ste radili pre nego što su ovi simptomi počeli?

Jasni odgovori na ova pitanja idu u pravcu postavljanja dijagnoze.

Nekoliko sekundi ponavljajućeg ubodnog bola je manje verovatno da je u pitanju srčani udar dok je opasnija bol u centru grudnog koša koji se širi na levu ruku ili vilicu.

Postoji toliko mnogo razloga za odlaganje poziva za pomoć kada osetite bol u grudima.

  • Premlad sam (Nisi – čak i dvadesetogodišnjaci mogu imati srčani udar).
  • U odličnoj sam formi (Srčani udar je ponekad prvi znak srčanih bolesti).
  • Imam porodicu o kojoj moram da brinem (Utoliko više razloga da brzo dođete u bolnicu).
  • Ne želim nikome da smetam (više biste se mučili sa uznapredovalom srčanom insuficijencijom ili ukoliko padnete na teret porodici).

Podela anginoznog bola u grudima po klasifikaciji:

Klasa I uobičajena fizička aktivnost ne izaziva bol (šetnja, penjanje uz stepenice)

Klasa II mala fizička aktivnost dovodi do bola (šetnja po ravnom, penjanje uz stepenice)

Klasa III lako ograničenje uobičajene aktivnosti dovodi do bola (šetnja ili penjanje uz stepenice, hod uzbrdo, bol posle obroka, na hladnoću, vetar, zbog emocionalnih stresova)

Klasa IV nemogućnost da se izvrši bilo koja fizička aktivnost bez bola (bolovi mogu biti prisutni i u miru)