Centar za glavobolje

Poremećaji glavobolje su među najčešćim poremećajima nervnog sistema. Procenjeno je da je gotovo polovina odrasle populacije imala glavobolju najmanje jednom u toku godine. Poremećaji glavobolje, koje karakteriše glavobolja koja se ponavlja, povezani su sa ličnim i društvenim teretom bola, invaliditeta, oštećenog kvaliteta života i finansijskih troškova. Ponovljeni napadi glavobolje i često stalni strah od sledećeg napada narušavaju porodični i društveni život i radnu sposobnost. Dugotrajni napori u suočavanju sa hroničnim poremećajem glavobolje mogu takođe predisponirati pojedinca za druge bolesti. Na primer, anksioznost i depresija su znatno češći kod ljudi sa migrenom nego kod zdravih osoba.

Nekoliko stotina poznatih vrsta glavobolja, predstavlja ovu oblast medicine kao jednu od najkompleksnijih.

Puls kardiološki centar – Centar za glavobolje

Puls kardiološki centar u okviru Centra za glavobolje nudi savremenu dijagnostiku i lečenje glavobolja i migrena.

Poštujući protokole Internacionalne Asocijacije za glavobolje, u našem centru se na uspešan način primenjuju dijagnostičke i terapijske procedure koje značajno poboljšavaju kvalitet života osobama sa glavoboljama.

Pre svega naš iskusan tim neurologa, kardiologa i radiologa i će pažljivo pratiti znakove da li su vaša glavobolja i vrtoglavica možda znak nečeg ozbiljnijeg. Glavobolja sa vrtoglavicom ponekad može ukazivati na potrebu hitne medicinske pomoći koja zahteva hitno lečenje.

Najčešći simptomi usled glavobolja

Najčešći simptomi koje pacijenati opisuju su: pulsirajuća ili tupa glavobolja, mučnina, povraćanje, vrtoglavica, potpuna ili delimična onesposobljenost za izvršavanje svakodnevnih profesionalnih ili porodičnih obaveza, neraspoloženje…

Često je alarmantno da vas boli glava ili vam se vrti u glavi, ponekad istovremeno. Međutim, mnoge stvari mogu izazvati kombinaciju ova dva simptoma, od dehidracije do anksioznosti. Međunarodna klasifikacija poremećaja glavobolje (ICHD) definiše više od 150 različitih vrsta glavobolja.

Obzirom da glavobolja može biti primarna bolest i simptom mnogih patoloških stanja koja mogu biti direktno vezana za tkiva i organe glave, sistemsku bolest ili bolest udaljenih organa, odnosno sistema organa, lečenje glavobolje je veoma raznoliko i kompleksno.

Lečenje i dijagnostika glavobolja

Posebno kreirani paketi pregleda u okviru Centra za glavobolje nude našim pacijentima brzu i savremenu CT, ultrazvučnu i doppler dijagnostiku, specijliste iz svih povezanih medicinskih grana (neurologija, kardiologija, radiologija, interna medicina, vaskularna hirurgija), minimlano vreme čekanja i sve to na jednom mestu.

 

Neurološki paket 1

Pregled neurologa

Doppler krvnih sudova vrata

CENA PAKETA: 10.000 dinara

Neurološki paket 2

Pregled neurologa

Doppler krvnih sudova vrata

TCD

CENA PAKETA: 15.000 dinara

Paket za glavobolje

Pregled neurologa

Doppler krvnih sudova vrata

TCD

Pregled kardiologa

Laboratorijske analize

CT glave (opciono)

CENA PAKETA: 36.000 dinara

Kako izlečiti glavobolju

Lečenje primarnih glavobolja podrazumeva grupu dijagnoza sa jasno definisanom simptomatologijom i uglavnom efikasnom terapijom koja podrazumeva primenu medikamenata, psihoterapije, elektrostimulacije petog kranijalnog nerva (trigeminusa), metode fizikalne terapije kao i novije metode lečenja.

Lečenje simptomatskih glavobolja podrazumeva najrazličitije metode lečenja koje su uslovljene predhodno postavljenom dijagnozom. Lečenje ovih glavobolja spada u domen različitih specijalnosti : neurologija, neurohirurgija, oftalmologija, maksilofacijalna hirurgija, otorinolaringologija, infektologija, interna medicina, dermatovenerologija…

Klasifikacija glavobolja

Glavobolje su grupisane u tri glavne oblasti:

Primarne glavobolje, Sekundarne glavobolje i Neuropatija – bolovi u licu i druge glavobolje.

1.Primarne glavobolje

Primarne glavobolje su najčešći tip glavobolje. Nisu uzrokovane drugim anatomskim ili fiziološkim abnormalnostima. Nisu povezane sa upalom ili infekcijama.

Ove glavobolje uključuju: migrene, tenzijske glavobolje, trigeminalne autonomne cefalgije i druge primarne poremećaje glavobolje

Migrena

Migrene su intenzivne glavobolje koje se dešavaju na jednoj ili obe strane glave. Ljudi koji često imaju migrene, bol opisuju kao pulsirajuću. Ovaj intenzivan bol može biti praćen vrtoglavicom.

Ostali simptomi uključuju:

  • mučninu i povraćanje
  • osetljivost na svetlost ili zvuk
  • problemi sa vidom
  • viđenje trepćućih svetla ili mrlja

Ne postoji lek za migrenu, ali određene stvari mogu vam pomoći da smanjite simptome ili ih sprečite u budućnosti. Efikasnost različitih tretmana varira od osobe do osobe, pa je dobra ideja da sarađujete sa neurologom kako biste pronašli način lečenja koji vam najbolje odgovara.

Tenziona glavobolja

Tenziona glavobolja je najčešći slučaj primarne glavobolje.

Epizodna tenzionu glavobolju, koji se javlja manje od 15 dana mesečno, prijavljuje više od 70% populacije. Hronična tenziona glavobolja, koja se javlja više od 15 dana mesečno, pogađa 1-3% odraslih.

Tenzione glavobolje često započinju tokom tinejdžerskih godina, pogađajući tri žene na svaka dva muškarca. Njihov mehanizam može biti povezan sa stresom ili sa mišićno-skeletnim problemima na vratu.

Epizodni tenzioni napadi obično traju nekoliko sati, ali mogu trajati i nekoliko dana. Hronična tenziona glavobolja može biti nemilosrdna i više je onesposobljavajuća od epizodne tenzione glavobolje.

Ova glavobolja se opisuje kao pritisak ili stezanje, često poput trake oko glave, koja se ponekad širi u ili sa vrata.

Trigeminalne autonomne cefalgije (TAC)

Trigeminalne autonomne cefalgije su primarne glavobolje koje se javljaju sa jednostranim bolom u trigeminalnom predelu u glavi. Javlja se sa kranijalnim parasimpatičkim autonomnim simptomima (poput suzenja oka, opuštenih kapaka ili ptoze, začepljenja nosa), ove karakteristike su bočne i ipsilateralne od glavobolje. Tipično su kratkog trajanja.

Postiji 5 različitih vsta trigemenilane autonomne cefalgije:

  • Klaster glavobolje
  • Paroksizmalne hemikranije
  • Kratkotrajni unilateralni napadi glavobolje (bilo injekcijom i kidanjem konjunktive (SUNCT) ili kranijalnim autonomnim simptomima (SUNA))
  • Hemicrania continua
  • Verovatni TAC

Klaster glavobolja je češća, ostale tri vrste trigeminalne autonomne cefalgije su prilično retke.

Klaster glavobolje

Karakteristika klaster glavobolja je jak jednostrani bol, koji ima ipsilateralne autonomne simptome i često takođe uzrokuje nemir i / ili uznemirenost. Bol je lociran iza oka, a autonomni simptomi mogu uključivati suzenje oka i nazalnu kongestiju.

Zbog težine bola, ove glavobolje mogu imati veliki uticaj na kvalitet života pacijenta.

Mogu trajati od 15 minuta do tri sata i javljaju se u grupama. Klasteri mogu trajati od nedelje do nekoliko meseci ili ponekad preko godinu dana.

Uzrok je nepoznat, ali se smatra da uključuje koordinisanu, abnormalnu aktivnost u hipotalamusu, trigeminovaskularnom sistemu i autonomnom nervnom sistemu.

Izgleda da hipotalamus ima glavnu ulogu u stvaranju stanja koje započinje epizodu. Sami napadi verovatno zahtevaju i uključivanje perifernog nervnog sistema.

Faktori rizika za klaster glavobolju uključuju:

  • Istoriju izlaganja duvanskom dimu
  • Porodičnu istoriju

Takođe klaster glavobolje mogu pokrenuti alkohol i nitro-glicerin.

2.Sekundarne glavobolje

Glavobolja koja može biti povezana sa osnovnim zdravstvenim stanjem ili procesom, kao i sa traumom glave ili vrata, infekcijom ili drugim poremećajima.

  • Mnogo različitih vrsta sekundarnih glavobolja postoji, uključujući okcipitalnu glavobolju, glavobolju apneje tokom spavanja, glavobolju spoljne kompresije, idiopatsku glavobolju karotidiniju, posttraumatsku glavobolju, glavobolju od prekomerne upotrebe lekova, traumu glavobolje i glave i vrata, infekcije koje uzrokuju glavobolju, zloupotrebu supstanci ili supstanca glavobolja i potres mozga.

Moždana aneurizma

Aneurizma mozga je balon koji se formira u krvnim sudovima vašeg mozga. Ove aneurizme često ne uzrokuju simptome dok ne puknu. Kad puknu, prvi znak je obično jaka glavobolja koja se iznenada pojavi. Takođe možete osetiti i vrtoglavicu.

Simptomi rupture moždane aneurizme uključuju:

  • mučninu i povraćanje
  • zamagljen vid
  • bolove u vratu ili ukočenost
  • napade
  • osetljivost na svetlost
  • konfuziju
  • gubitak svesti
  • viseći kapak
  • dupli vid

Ako imate jaku glavobolju i osećate vrtoglavicu ili primetite bilo kakve druge simptome rupture moždane aneurizme, potražite hitnu medicinsku pomoć.

Povrede glave

Postoje dve vrste povreda glave, poznate kao spoljne i unutrašnje povrede. Spoljna povreda glave utiče na vaše vlasište, a ne na mozak. Spoljne povrede glave mogu izazvati glavobolju, ali obično ne vrtoglavicu. Kada izazovu glavobolju i vrtoglavicu, obično je blaga i prolazi za nekoliko sati.

S druge strane, unutrašnje povrede često uzrokuju glavobolju i vrtoglavicu, ponekad i nedeljama nakon početne povrede.

Sindrom nakon potresa mozga

Post-potresni sindrom je stanje koje se ponekad dešava nakon pretresa mozga. Izaziva niz simptoma, koji obično uključuju glavobolju i vrtoglavicu, nedeljama ili čak mesecima nakon prvobitne povrede. Glavobolje povezane sa sindromom potresa mozga često su slične migrenama ili tenzionim glavoboljama.

Ostali simptomi uključuju:

  • probleme sa spavanjem
  • anksioznost
  • razdražljivost
  • probleme sa pamćenjem ili koncentracijom
  • zvonjavu u ušima
  • osetljivost na buku i svetlost

Post-potresni sindrom nije znak da imate ozbiljniju osnovnu povredu, ali može brzo da vam nanese smetnju u svakodnevnom životu. Ako imate dugotrajne simptome nakon potresa mozga, obratite se svom lekaru. Pored toga što će isključiti bilo kakve druge povrede, lekar može da napravi plan lečenja koji će vam pomoći da upravljate svojim simptomima.

3.Neuralgije (neuropatije) – bolovi u licu i druge glavobolje

Stalni gorući ili lancinantni bolovi u licu bez jasne etiologije mogu ukazivati na dijagnozu neuropatskog bola. Neuralgije su sindromi koje karakterišu isprekidani napadi oštrog i paroksizmalnog bola tokom toka nerva. Stomatolog ili otolaringolog često nepravilno dijagnostikuje neuralgije i u početku ih pripisuje nekim drugim stanjima. Zbog toga se lečenje često odlaže i pacijenti mogu nepotrebno patiti od neuropatskog bola sve dok neko pravilno ne prepozna znake i ne uputi pacijenta neurologu.

Simptomi neuralgije

Kada se pacijenti jave sa stalnim peckanjem ili lancinantnim paroksizmalnim bolom u predelu lica i bez jasne etiologije, u dijagnozi treba razmotriti neuropatski bol. Trenutno je dostupno mnogo načina terapije za takve pacijente. Rano prepoznavanje i lečenje takođe će izbeći dugoročne psihološke i fiziološke posledice hroničnog bola. Sve pacijente sa neuropatskim bolom treba pregledati na prisustvo anksioznosti ili depresije koje se često primećuju kod takvih pacijenata. Važno je lečiti ove uobičajene komorbiditete za uspešno lečenje neuropatskog bola.

Okcipitalna neuralgija

Neuropatski bol koji potiče iz potiljka duž distribucije okcipitalnih živaca naziva se okcipitalna neuralgija. Veći okcipitalni nerv, koji potiče iz zadnjeg korena drugog cervikalnog nerva na vratu, najčešći je nerv koji je zahvaćen. Manji okcipitalni nerv, koji nastaje iz zadnje grane trećeg kičmenog živca u vratnoj kičmi i nalazi se iza mastoida, ređe je pogođen.

Ovu neuralgiju karakteriše iznenadni (paroksizmalni) probadajući bol u distribuciji (oblasti nervne rasprostranjenosti) velikog, malog ili trećeg okcipitalnog (potiljačnog) živca. Bol je ponekad praćen smanjenim osećajem ili dizestezijama (izmenjenim osećajem) u zahvaćenom području. Između povremenih probadanja može postojati i kontinuiran bol inervisanog područja. Zahvaćeno područje je osetljivo na dodir.

Bol se privremeno može ublažiti aplikacijom lokalnog analgetika – blokadom odgovarajućeg nerva. Ovu neuralgiju moramo razlikovati od bola koji se u potiljačnu oblast prenosi iz gornjih vratnih pršljenova. Okcipitalna neuralgija je česta kod sportista i posledica je kompresije (pritiska) na nerv. Takođe okcipitalnu neuralgiju može izazvati i trzajna povreda vrata.

Ukoliko medikamentozno lečenje nije dalo povoljan terapijski efekat (antiepileptici sa antineuralgičkim efektom), često se uspeh postiže hiruškim tretmanom (parcijalna zadnja rizotomija usmerena na C1-C3 korena ili mikrohiruška C2 gangliotomija).

Simptomi i znaci okcipitalne neuralgije

Bol povezan sa većom okcipitalnom neuralgijom je isprekidan, oštar, trzajući ili pulsirajući i obično započinje u podokcipitalnoj regiji na dnu lobanje blizu srednje linije. Zahvata celokupno stražnje i bočno vlasište i obično zrači prema vrhu. Povreda manjeg okcipitalnog nerva izazvaće bol oko mastoidnog procesa i zračiće na područja blizu uha i donje slepoočnice. Pritisak na subokcipitalni region preko okcipitalnog nerva reprodukovaće bol zračenjem. Teži slučajevi mogu zapravo imati Tinelov znak u kome tapkanje po predelu nerva izaziva oštar, pulsirajući bol i peckanje. Prilikom palpacije preko zatiljnih ureza i gornjeg dela cerviksa može se naići na krajnju osetljivost sa paroksizmima bola. Na senzornom pregledu može doći do hipestezije ili disestezije ili parestezije u zadnjem delu glave. Pacijenti takođe mogu osetiti grčeve paravertebralnih mišića i ograničenje kretanja vrata.

Glosofaringealna neuralgija – GFN

Ovo je retka vrsta neuropatskog bola poreklom iz devetog (glosofaringealni), a ponekad i desetog (Vagus) kranijalnog živca. Zbog toga se naziva i vagoglosofaringealna neuralgija. Glosofaringealni nerv izlazi iz lobanje kroz vratni otvor, iza stiloidnog procesa, da bi opskrbio jezik i ždrelo. Odgovoran je za senzorno i motorno snabdevanje ždrela, ukus i opšte senzacije sa zadnjeg dela jezika, spoljnog uha i unutrašnje površine bubne opne i salivaciju (snabdevanje parotidne žlezde). Takođe prima vlakna iz karotidnog tela i sinusa i učestvuje u održavanju krvnog pritiska i simpatičnog tonusa krvnih sudova.

Glosofaringealna neuralgija se manifestuje ponavljanim napadima jake boli u opskrbnom području 9. moždanog živca (zadnji deo ždrela i jezika, srednje uho).

Glosofaringealna neuralgija ponekad nastaje zbog kompresije živca aberantnom, pulsirajućom arterijom, slično kao i trigeminalna neuralgija i hemifacijalni spazam. Retko, uzrok može biti tumor u cerebelopontinom uglu ili vratu. Obično se uzrok ne može ustanoviti. Poremećaj je redak, češće pogađa muškarce, obično nakon 40. godine života.

Simptomi i znaci Glosofaringealne neuralgije

Tipično pacijenti imaju paroksizmalni, lancinantni bol pri kretanju vilice, koji zrači na područja koja inerviše 9. nerv, uključujući spoljni slušni kanal i zadnji orofarinks. Ovi napadi bola mogu biti povezani sa sinkopom, srčanim zastojem ili čak napadima, zbog neposredne blizine glosofaringealnog nerva karotidnog tela. Ponekad se desi gubitak ukusa u osnovi jezika. Kao i u trigeminalnoj neuralgiji, karakteristični su paroksizmalni napadi jednostrane, kratke, oštre i probadajuće (sevajuće) boli koji nastupaju spontano ili su precipitirani određenim pokretima (npr. žvakanjem, gutanjem, govorom, kijanjem). Bol, koja traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta, obično počinje u tonzilarnoj regiji ili na bazi jezika te se širi u ipsilateralno uho. U 1 do 2% bolesnika povećana aktivnost vagusa može uzrokovati sinusni zastoj sa sinkopom; takvi napadi mogu biti vrlo retki.

Neurološki pregled je obično u potpunosti negativan, ali ponekad može pokazati smanjene orofaringealne senzacije, geg i refleks kašlja.

 

Sfenopalatinska neuralgija

Sluder je prvi put opisao ovu neuralgiju 1905. godine i primetio da su neki pacijenti koji se oporavljaju od upale etmoidnih i sfenoidnih sinusa imali zaostali neuralgični bol. Pripisao je to širenju upale na sfeno-nepčani ganglion i opisao sindrom koji je uključivao neuralgične, motoričke, senzorne i ukusne simptome. Sluder ga je nazvao „glavobolja u donjoj polovini“.

Sfenopalatinasti ganglion je mala traingularna struktura smeštena između sfenoidne i maksilarne kosti, iza srednje turbine, 1-9 mm od bočnog nosnog zida, ali odvojena od nosne šupljine sluznom membranom. To je relejna stanica kroz koju prolaze mnogi živci i zbog toga će problemi sa ovom regijom prouzrokovati disfunkciju živaca koji prolaze kroz nju. Nervi koji prolaze kroz ovaj ganglij uključuju maksilarni nerv (senzorno snabdevanje nosa, nepca, krajnika i desni), veće petrozalne i duboke petrozalne živce (osećaj ukusa, lakrimacija i salivacija) i medijalni pterigoidni nerv koji inervira mišiće mekog nepca. Nadraživanje ganglija stoga može prouzrokovati probleme u senzornom, motornom i autonomnom funkcionisanju nosa, usta i grla.

Simptomi i znaci sfenopalatinske neuralgije

Jednostrani gorući bol u početku započinje na dnu nosa, a zatim zahvata obraz, oko, zube, frontotemporalni i mastoidni region. Bilateralni bol može se javiti u retkim prilikama. Prijavljen je metalni ukus pre ili tokom napada i smanjeni osećaj ukusa. Parasimpatička hiperfunkcija tokom napada bola uključuje lakrimaciju, injekciju konjunktive, nazalnu opstrukciju, riniorrhoea i serozni nosni iscedak.

Na neurološkom pregledu može doći do gubitka osećaja ili hiperestezije mekog nepca, ždrela, krajnika ili nosa. Ponekad se mogu videti uzdignuće nepčanog luka na zahvaćenoj strani i odstupanje uvule na ne-pogođenu stranu.

Kombinovani sindrom hiperaktivne disfunkcije

Višestruke lobanjske neuralgije koje uključuju 5. 7. i 9. kranijalni živac mogu se javiti zajedno kod istog pacijenta. Tako se kod pacijenta može istovremeno javiti trigeminalna neuralgija (iritacija 5. kranijalnog nerva), hemifacijalni grč (iritacija 7. kranijalnog nerva) i glosofaringealna neuralgija. Ovo stanje je opisano kao kombinovani sindrom hiperaktivne disfunkcije. Ovaj sindrom je najčešće sekundarni u odnosu na iritaciju nervnih korena usled kompresije krvnih sudova koji su obično smešteni preblizu tih nervnih korena.

Lečenje kombinovanog sindroma hiperaktivne disfunkcije

Hirurški tretman sa odvajanjem arterije od nerva koji se naziva mikrovaskularna dekompresija je metoda izbora lečenja ovog stanja.

4.Ostali uzroci glavobolja

  • Bakterijske i virusne infekcije
  • Dehidratacija
  • Nizak nivo šećera u krvi
  • Anksioznost
  • Anemija
  • Loš vid
  • Autoimuna stanja
  • Neželjeni efekti lekova

Mnogo stvari može istovremeno da izazove glavobolju ili vrtoglavicu.

Ukoliko vi ili neko drugi pokazuje znake moždanog udara, rupture moždane aneurzme ili teške povrede glave, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć. Ako i dalje niste sigurni šta uzrokuje vaše glavobolje, zakažite pregled u Puls kardiološkom centru a naš tim će nakon postavljene dijagnoze biti tu da vam pomogne u lečenju glavobolje i njenih simptoma.

U okviru Puls kardiološkog centra formirano je nekoliko centara izvrsnosti. Više informacija o našim Centrima možete dobiti klikom na linkove:

Centar za bol u grudima

Centar za vrtoglavice

Centar za glavobolje

Centar za moždani udar

Centar za aritmije

Centar za aterosklerozu

Pejskmejker centar