Kompletna analiza krvi

Analiza krvi koja se koristi u sklopu kardiološkog pregleda podrazumeva osnovne analize krvi i biohemijske analize. Kod određenih stanja može biti potrebna dodatna analiza krvi poput hormona štitne žlezde, gvožđa..

 

Šta vam nivo holesterola i drugih supstanci u krvi može reći o zdravlju srca?

 

Vaša krv nudi mnogo tragova o zdravlju vašeg srca. Na primer, visoki nivoi „lošeg“ holesterola u krvi mogu biti znak da imate povećan rizik od srčanog udara. I druge supstance u vašoj krvi mogu pomoći vašem lekaru da utvrdi da li imate srčanu insuficijenciju ili postoji rizik od razvoja masnih naslaga (plaka) u arterijama (ateroskleroza).

Važno je zapamtiti da samo jedan test krvi ne određuje rizik od srčanih bolesti. Najvažniji faktori rizika za srčane bolesti su pušenje, visok krvni pritisak, povišen holesterol i dijabetes.

Evo pregleda osnovnih laboratorisjkih testova krvi koje koristimo u Puls kardiološkom centru, za dijagnozu i praćenje kardiovaskularnih oboljenja.

Kompletna krvna slika

  • KKS – Kompletna krvna slika sa leukocitima

Krvna slika sa leukocitarnom formulom je laboratorijski test koji podrazumeva određivanje broja crvenih krvnih zrnaca (eritrocita), belih krvnih zrnaca (leukocita), krvnih pločica (trombocita), hemoglobina (pigmenta koji se nalazi u cvrenim krvnim ćelijama i prenosi kiseonik) i hematokrita (predstavlja odnos krvnih ćelija prema tečnom delu krvi-krvnoj plazmi). Kompletna krvna slika se preporučuje kao deo rutinskog laboratorijskog pregleda, ili da bi se otkrio (detektovao) uzrok raznih infekcija i anemija.

  • CRP

Kardiolog će takođe zahtevati i pretragu količinu C-reaktivnog proteina (CRP) koja je prisutna u vašoj krvi. Visok nivo CRP-a direktan je pokazatelj upale ili infekcije u vašem telu. Ako vaši testovi pokazuju visok nivo CRP-a, ovo je indikacija za visoko rizične kardiovaskularne bolesti.

  • Sedimentacija

Sedimentacija eritrocita predstavlja brzinu taloženja crvenih krvnih zrnaca (eritrocita). Preciznije, sedimentacija predstavlja količinu eritrocita koja se nataloži u epruveti za sat vremena. Visina taloga se meri u milimetrima (mm) te se stoga sedimentacija izražava u mm/h. Generalno, sedimentacija se meri kako bi se: ustanovilo prisustvo neke upale ili bolesti u organizmu, pratio napredak bolesti, pratila uspešnost lečenja. Kada u organizmu postoji upala, određeni proteini velike molekularne mase (uglavnom fibrinogen i globulin) uslovljavaju da se crvena krvna zrnca (eritrociti) drže zajedno i padaju na dno epruvete brže nego uobičajeno. Ove proteine proizvodi jetra i imuni sistem u slučaju raznih abnormalnih uslova, kao što su infekcije, autoimune bolesti ili tumori.

Biohemisjke analize

  • Glikemija

Glikemija označava nivo glukoze u krvi. Predstavlja prost tip šećera koje se nalazi u određenoj vrsti hrane, pre svega voću, kao i jedan od najznačajnihih izvora energije. Ovim testom meri se nivo glikemije i utrvđuje da li u organizmu postoji hipoglikemija (nizak nivo šećera) ili hiperglikemije (visok nivo glukoze u krvi). Nivo glikemije od značaja je kod postavljanja dijagnoze šećerne bolesti. Na ovaj način rade se pretrage kod dijabetesa, još jednog vodećeg faktora rizika za srčane bolesti i moždani udar.

  • Urea

Urea je glavni metabolički produkt azotnih materija u organizmu i izlučuje se putem urina. Povišen je kod osoba sa smanjenom funkcijom bubrega (glomerulonefritis, pijelonefritis, nefroskleroza) i kod povećane razgradnje proteina u organizmu ( nekroza ) i kod povreda.

Snižena vrednosti su kod dugotrajnog gladovanja i težih oštećenja jetre.

  • Kreatinin

Kreatinin se koristi za procenu bubrežne funkcije. Kreatin-fosfat se stvara u mišiićima i služi za stvaranje energije za rad mišića. Zbog svoje nestabilnosti prelazi u kreatinin i izlučuje se urinom. U zavisnosti od mišićne mase, pola, godina može varirati i količina nastalog kreatinina. Nivo kreatinina u krvi predstavlja ravnotežu između njegove produkcije u mišićima  i brzine izlučivanja putem urina, jer se kreatinin filtrira u bubrezima i izlučuje urinom. Tako, ako se smanji filtacija kreatinina kroz bubrege i smanji se njegovo izlučivanje urinom, a proizvodnja ostane ista, dolazi do povećanja njegove koncentracije u krvi.

Stanja u kojima je kreatinin povišen su: infekcije bubrega, kamen u bubregu, autoimune bolesti, dijabetesa, koronarne bolesti, bilo kakvo oštećenje bubrežne funkcije ili opstrukcija.

Snižene vrednosti su retke i mogu se pojaviti kod smanjenja mišićne mase i ponekad u trudnoći.

  • Holesterol totalni

Tokom pregleda srca, kardiolog će zahtevati i količinu holesterola u vašoj krvi. To će se uraditi putem skrininga lipida, koji uključuje merenje tri lipida u krvi.

Ova vrsta skrininga analiziraće vaše: lipoproteine male gustine (LDL), lipoproteine velike gustine (HDL) i trigliceride.

Kada imate visok nivo LDL (loš holesterol), nizak nivo HDL (dobar holesterol) ili visok nivo triglicerida, imate veći rizik od srčanih bolesti.

Enzimi jetre

Jetra je veoma važan organ ljudskog tela i ima ključnu ulogu u metabolizmu, varenju, detoksikaciji i eliminisanju štetnih toksina iz tela. Za dijagnostikovanje oštećenja jetre i uspostavljanje adekvatne terapije koriste se laboratorijske analize i testovi. Merenje aktivnosti enzima jetre i njihov disbalans može ukazati na različita oboljenja jetre. Bolesti jetre manifestuju se povišenim aktivnostima ALT, odnosno najčešći su uzrok povišenih vrednosti AST. Najčešće je aktivnost ALT viša nego AST ( izuzetat je kod alkoholnog hepatitisa, ciroze jetre).

  • AST (Aspartat transaminaza)

AST je enzim koji je prisutan skeletnim mišićima, bubrezima, srcu i jetri. Ovaj enzim prisutan je i u pankreasu, plućima, eritrocitima i slezini.

  • ALT (Alanin transaminaza)

ALT je enzim koji je u manjim količinama zastupljen u srcu i mišićima, a najviše ga ima u jetri i bubrezima.

U krvi su ova dva enzima normalno prisutna u relativno niskim koncentracijama. Kada se ćelije jetre ( hepatociti) povrede – enzimi se oslobađaju u krv što dovodi do porasta njihove aktivnosti. Najčešće se vrednosti AST i ALT određuju istovremeno kada se otkriva oštećenje hepatocita. Aktivnost ALT ostaje duže povišena od aktivnosti AST.

  • GGT (Gama glutamil transpeptidaza)

Povišene vrednosti ovog enzima ukazuju na značajno oštećenje jetre i najčešće se javlja kod alkoholičara. Može biti znak insuficijencije jetre tzv. GILBERTOVOG SINDROMA – te fiziološke Hiperbilirubinemije

Povišene aktivnosti ovih enzima mogu ukazati na oštećenja jetre: virusni hepatitis, žutica, alkoholni hepatitis, cirozu jetre, toksični hepatitis, nealkoholnu masnu jetru, karcinom jetre. Snižene vrednosti ovih enzima nemaju dijagnostički značaj.

Elektroliti

  • Kalijum

Smanjen kalijum nalazimo kod prekomerne diureze, povraćanja, dijareje, pankreasne fistule, hiperfunkcije nadbubrežne žlezde, nedovoljne ishrane, dijabetične acidoze. Povećane koncetracije srećemo kod terapije kalijumom, hronične bubrežne insuficijencije i hiperfunkcije nadbubrežne žlezde.

  • Natrijum

Natrijum sa anjonima utiče na raspodelu tečnosti u organizmu. Povišen je kod dehidracije, traume ili bolesti centralnog nervnog sistema. Smanjen je kod insuficijencije bubrega i nadbubrežne žlezde, kod neadekvatnog unosa i preteranog gubitka.