Šta je troponin?

»

»

Šta je troponin?
Doktor u jednoj ruci drži epruvetu sa krvlju pacijenta a u drugoj figuricu u obliku srca
Kada se neka osoba javi doktorima zbog simptoma koji ukazuju na infarkt, jedna od prvih laboratorijskih analiza krvi koja će biti urađena je određivanje nivoa troponina u krvi. Nivo troponina može dati važne informacije o stanju srca kod pacijenata koji su imali infarkt ili imaju nestabilnu anginu pektoris. To, naravno, nije analiza koja samostalno može da pruži sve informacije, ali udružena sa drugima daje prilično pouzdane informacije o tome da li je vaše srce pretrpelo oštećenje.

 

U Kardiološkom centru Puls moguće je uraditi i ovu, kao i sve druge laboratorijske analize važne za dijagnostikovanje problema sa srcem. Ovu analizu osim u hitnim situacijama, doktori preporučuju i u cilju praćenja efekata lečenja i generalno u slučajevima opasnosti od srčanog udara. Njome je moguće dijagnostikovati i neke manje probleme, a posebno je pouzdana za ozbiljnije koja spadaju u hitna stanja.

Šta je troponin?

Troponin je naziv za grupu proteina čija je uloga veoma važna za srce. Troponin učestvuje u regulaciji rada srca, tačnije u regulaciji kontrakcija srca i skeletnih mišića. On je zapravo smešten u skeletnim mišićima i srčanom mišiću, pa kada se pojavi neki problem sa srcem, kakav je na primer srčani udar, troponin prodire u krv i njegova koncentracija u krvi se podiže.

 

Što je veći problem koji postoji na srcu veća će biti i vrednost ovog proteina.

 

Razlikujemo tri vrste troponina:

  • (TnT) troponin T – nalazi se i u srčanom i u skeletnim mišićima i važan je za kontrakcije. Troponin T povezuje druge proteine troponina i vlakna mišića. Kada se desi srčani problem njegova vrednost raste.
  • (TnI) troponin I – nalazi se i u srčanom mišiću i u skeletnim mišićima, njegova uloga je takođe vezana za mišićnu kontrakciju. Troponin I se vezuje za proteine aktina. U slučaju srčanog udara njegova vrednost raste.
  • (TnC) troponin C – on ima mogućnost da za sebe veže kalcijum zbog čega se dešava konformaciona promena troponina, usled čega su moguće kontrakcije.

3D prikaz troponina C

Referentne vrednosti troponina

Testovi koji se rade u cilju utvrđivanja nivoa troponina su veoma osetljivi, ali kod zdravih osoba ga često neće uopšte detektovati. Normalne vrednosti troponina iznose do 99 percentila, a sve preko toga se smatra povišenim i potencijalnim znakom da je došlo do nekog oštećenja srca. Obično u periodu od 3 do 4 sata od napada vrednost ovog proteina raste i zadržava se na višim nivoima čak 14 dana posle.  Može se desiti da su pacijenti osetili uznemirujući bol u grudima zbog kog su pomislili da imaju srčani udar, a da ove vrednosti nisu skočile ni posle 12 sati. Tada je to znak da najverovatnije infarkta nije ni bilo.

 

Važno je i napomenuti da se za markere srčanog udara koriste troponin T i I, njihova količina se meri i ako je povišena znači da je do nekakvog oštećenja došlo. Što je broj na rezultatu veći to su veće posledice po srce. Kako vreme od napada prolazi i lečenje napreduje, tako će se smanjiti troponin.

Šta utiče na vrednosti troponina?

Vrednost troponina raste kada dođe do oštećenja srca, jer tada on prodire iz srčanog mišića u krv i moguće ga je registrovati jednostavnom analizom krvi.

 

Ipak, osim ovog primarnog razloga postoje još neki koji mogu uticati na ovaj protein:

  • sepsa i druge velike infekcije
  • fizička aktivnost velikog intenziteta
  • opekotine
  • neki lekovi
  • bubrežna oboljenja
  • kardiomiopatija i srčana slabost
  • upala srčane ovojnice (perikarditis)
  • upala srčanog mišića (miokarditis)
  • upala srčanih zalistaka (endokarditis)
  • stvaranje ugruška u plućima (plućna embolija)
  • dijabetes
  • hipotireoza – smanjeno lučenje štitne žlezde
  • šlog (moždani udar)
  • krvarenje u crevima

Kada se pacijentu meri troponin?

Medicinska sestra Kardiološkog centra Puls priprema laboratorijske analizeKao što je već pomenuto, kada se osoba javi sa simptomima koji mogu ukazivati na infarkt, vađenje krvi i određivanje nivoa troponina je jedan od važnih koraka u dijagnostici. Najčešće prepoznat simptom srčanog udara jeste jak bol ili pritisak u grudima koji se širi u levu ruku, ali to nije i jedini znak. Pre srčanog udara pacijent može danima osećati umor koji nema realnu osnovu ili može neposredno pred srčani udar osećati ogromnu slabost. Ovo su posebno prijavljivale žene, kao i probleme sa spavanjem, čak mesec dana pre događaja.

 

Nesvestica, vrtoglavica, kratak dah, nelagodnost u stomaku koja podseća na probleme sa probavom takođe se svrstavaju u znake koji najavljuju infarkt. Ubrzan rad srca i hladan znoj isto mogu biti znak da nešto sa srcem nije u redu. Jedna osoba može imati samo jedan simptom ili više odjednom, ali je od ključne važnosti prepoznavanje svog stanja kao opasnog i javljanje hitnoj pomoći.

 

Kada ste pod kontrolom stručnjaka, dalje će biti prilično jasno na koji način će utvrditi da li ste imali infarkt ili ne. Postojale su pre ove analize troponina i neke druge, ali nijedna druga analiza krvi nema ovaj stepen pouzdanosti, pa je upravo ova izbor kardiologa. To naravno ne znači da je samo test troponina sam po sebi dovoljan, on zajedno sa drugim dijagnostičkim metodama može potvrditi ili opovrgnuti sumnje na infarkt.

 

EKG, tačnije merenje električne aktivnosti srca spada u brze i pouzdane metode za otkrivanje nepravilnosti u radu srca, pa će ovo biti na vrhu prioriteta kada su dijagnostičke metode u pitanju. Na ovaj način doktor u realnom vremenu prati otkucaje vašeg srca i može uvideti nepravilnosti ako postoje. Ultrazvuk srca može poslužiti kardiologu da dobije uvid u morfologiju i funkcionisanje srca i srčanog mišića, a u slučaju da ova metoda ne da zadovoljavajuće rezultate, postoje i druge metode snimanja kao što su rendgen i CT. Kateterizacija srca, iako minimalno invazivna, ipak je invazivna metoda koja je takođe na raspolaganju u ovoj situaciji. U slučaju potrebe da se osim uvida u izgled delova srca i izmere neke važne stvari ona će biti pravi korak u dijagnostici.

Kako se pripremiti na analizu troponina?

Nisu potrebne nikakve pripreme za ovu analizu. Treba imati na umu da se veoma često radi pošto je pacijent primetio da se oseća loše i pošto je posumnjao da mu je život ugrožen. Samo vreme vađenja krvi za ovu analizu nije važno u smislu da ne postoji idealan deo dana; ono što jeste važno je činjenica koliko je prošlo od sumnjivog bola ili drugih simptoma srčanog udara. Količina troponina u krvi raste nekoliko sati posle napada i zato ga ne treba meriti prerano jer će u tom slučaju rezultati možda biti lažno negativni. Baš zbog različite dinamike rasta troponina kod svakog pacijenta posebno, a u skladu sa njegovim stanjem, velika je verovatnoća da će u toku boravka pacijenta u bolnici ova metoda biti ponovljena nekoliko puta, radi praćenja i provere stanja.

 

Nikada ne treba da stvari prepuštate slučaju, a posebno kada vam je jasno da se nalazite u stanju koje zahteva hitnu reakciju. Blagovremena pomoć i brza dijagnostika vam mogu obezbediti brzo i efikasno lečenje, a samim tim i veće šanse da uspešno prevaziđete opasnu situaciju kakva svakako jeste srčani udar!

 

U Kardiološkom centru Puls vam nudimo sve, od osnovnih laboratorijskih analiza, preko savremenih i minimalno invazivnih dijagnostičkih metoda, do intervencija koje vam mogu spasiti život! Pogledajte naš fantastični tim kardiologa i zakažite pregled i pre nego što osetite simptome. Ono što ne znate o svom srcu može vas koštati i zato predupredite nemile događaje ranom dijagnostikom i efikasnim lečenjem ukoliko problem postoji.

 

Reference:

  1. Osetljivost i specifičnost troponina t za dijagnostikovanje akutnog infarkta miokarda, 2002. Jugoslov. Med. Biohem. 

Picture of Vamtam
Vamtam

Lorem ipsum dolor sit amet consectetur adipiscing elit dolor