Tihi srčani udar i njegovi simptomi koje morate zapamtiti

»

»

Tihi srčani udar i njegovi simptomi koje morate zapamtiti
Maketa srca i stetoskop postavljeni na stolu
Bolesti srca i krvnih sudova već decenijama predstavljaju vodeći uzrok smrti u zemljama u razvoju poput Srbije, ali i na nivou Evropske unije. U svetu svakoga dana od kardiovaskularnih oboljenja premine gotovo 50 hiljada ljudi. Angina pektoris i akutni infarkt miokarda, odnosno srčani udar, prednjače u strukturi kardiovaskularnih oboljenja u Srbiji. Srčani udar karakteriše visoka smrtnost pacijenata od gotovo 30%. 

 

Srčani udar najčešće prate simptomi poput bola u vidu stezanja u predelu iza grudne kosti, koji se širi ka donjoj vilici, levoj ruci i stomaku uz pojačavanje intenziteta. Međutim, simptomi srčanog udara mogu i da izostanu, pri čemu se pacijent suočava sa tihim ili nemim srčanim udarom. Ovaj tip infarkta može biti praćen simptomima koje na prvi pogled ne bismo povezali sa bolestima srca. 

 

U određenom broju slučajeva tihi srčani udar može da prođe gotovo neprimetno, te se pacijenti ni ne obrate kardiologu kako bi obavili pregled i utvrdili stepen oštećenja na srčanom mišiću. Problem leži u činjenici da su upravo oštećenja nastala usled prethodnog srčanog udara čest uzročnik smrtnosti kardiovaskularnih pacijenata. Stoga je znanje o simptomima tihog srčanog udara od presudnog značaja za pravovremenu reakciju pacijenta i adekvatno zbrinjavanje nastalog zdravstvenog problema.  

Kako da prepoznamo simptome tihog srčanog udara?

Usled izostanka karakterističnih simptoma srčanog udara ili njihove manifestacije u blažem obliku, pacijenti prilikom tihog infarkta mogu da osete samo manje nelagodnosti. Bez obzira na to, tihi srčani udar je podjednako opasan i čini oko polovine od ukupnog broja zabeleženih infarkta. Osim intenziteta, i vrsta senzacija koje pacijent u ovakvom zdravstvenom stanju oseća može da varira. 

 

Dodatan problem uzrokuje mogućnost pogrešne interpretacije odnosno težeg prepoznavanja simptoma. Bol koja se prilikom tihog srčanog udara javlja u gornjem delu stomaka može se poistovetiti sa osećajem pečenja u želucu odnosno gorušice. Pojačan umor ili nedostatak vazduha može biti pripisan intenzivnoj fizičkoj aktivnosti koja je prethodila pojavi ovih simptoma. Neprijatnost u stomaku koja se pripisuje problemima sa varenjem, mučnina, bol u leđima ili čak zubobolja mogu biti jedini znak srčanog udara u slučaju kada izostaju karakteristični bolovi u grudima.

 

Pacijentkinja sa simptomima tihog srčanog udaraLekari navode da se tihi srčani udar češće javlja među muškom populacijom te je karakterističan za osobe starije životne dobi i pacijente sa dijabetesom koji mogu da osete samo zamaranje pri naporu ili otežano disanje. Ukoliko ove simptome pripišu hroničnom stanju svog organizma, pacijenti neretko tek od lekara prilikom rutinskih pregleda saznaju da su pretrpeli srčani udar. Usled činjenice da nastala oštećenja nisu adekvatno zbrinuta, ovi pacijenti su u većoj opasnosti od nastupanja narednog srčanog udara kao i većem riziku od smrti usled koronarne arterijske bolesti.       

 

Simptomi tihog srčanog udara mogu biti vrlo blagog intenziteta ili kratkog trajanja, usled čega ih pacijenti zanemaruju ili pripisuju manje ozbiljnim zdravstvenim stanjima ili uobičajenoj nelagodnosti koju ponekad osećaju. Iako se tihi srčani udar ređe beleži kod žena, simptomi sa kojima se žene susreću su manje specifični i slabije izraženi što uzrokuje njhovu veću smrtnost zbog neadekvatnog zbrinjavanja infarktnog stanja. Pojačano znojenje i vrućina koji prate infarktno stanje često se mogu poistovetiti sa valunzima, odnosno iznenadnim napadima vrućine karakterističnim za menopauzu. 

 

Druge zdravstvene tegobe kod žena, poput poremećaja funkcije štitne žlezde mogu uzrokovati nepravilan rad srca, odnosno ubrzan ili usporen rad srca uz poremećaj ritma. Žene mogu osetiti i nespecifične bolove u gornjem delu tela, poput bola u ramenima ili gornjem delu leđa koji se poistovećuju sa napregnutošću ili spazmom mišića kao i produžen i prekomeran umor. Stoga kardiovaskularne tegobe žene mogu pripisati nepravilnoj funkciji drugih organa ili smetnjama nespecifičnim za narušeno zdravlje srca i krvnih sudova. Time pacijentkinje sebi smanjuju šansu da se na vreme obrate kardiologu i pravilno zbrinu svoje zdravsteno stanje.

Koji su faktori rizika za tihi srčani udar?

Iako ne postoje dijagnostičke metode kojima bi kardiolog mogao da predvidi da li će kod određenog pacijenta nastupiti tihi srčani udar, faktori rizika koji mogu dovesti do ove vrste kardiovaskularnih tegoba dobro su poznati. Faktori rizika za pojavu tihog srčanog udara isti su kao i kod srčanog udara praćenog karakterističnim simptomima. 

 

Osim već pomenutih osoba starije životne dobi i dijabetičara, u rizične grupe spadaju i osobe sa prekomernom telesnom težinom, visokim pritiskom i holesterolom, kao i pušači, te fizički neaktivne osobe, posebno ukoliko se brzo odluče na treninge visokog intenziteta. Pojedinci koji imaju porodičnu istoriju kardiovaskularnih bolesti, odnosno genetsku predispoziciju, kao i pacijenti koji su već pretrpeli infarkt, takođe se suočavaju sa većim rizikom od nastupanja tihog srčanog udara.

 

Takođe, određene autoimune bolesti poput lupusa značajno povećavaju rizik od nastanka srčanog udara kod žena, usled ubrzanog stvaranja plaka u krvnim sudovima i ateroskleroze. Žene kod kojih u toku trudnoće dođe do pojave hipertenzije i preklampsije mogu se suočiti sa oslabljenim radom srca i većim rizikom od srčanog udara u srednjem i starijem životnom dobu. Pacijenti oboleli od reumatoidnog artritisa takođe su izlaženi većem riziku od pojave infarkta.  

Kada je potreban pregled kardiologa? 

Ukoliko spadate u neku od navedenih rizičnih grupa, trebalo bi da se podvrgnete lekarskim pregledima koji će precizno utvrditi stanje vašeg kardiovaskularnog sistema. Kardiolog će napraviti detaljnu analizu faktora rizika pacijenta i pružiti mu adekvatan tretman kako bi smanjio šanse od pojave tihog srčanog udara i ostalih oboljenja srca. Ne odlažite preventivni ili redovni pregled srca, posebno ukoliko imate i pridružena oboljenja jer je prevencija razvoja bolesti uvek najbolja opcija.

 

Međutim, ukoliko ste već osetili neke od prethodno navedenih simptoma tihog srčanog udara, ne zanemarujte ih i ne oklevajte sa posetom kardiologu. Pravovremena reakcija pacijenta, koji se lekaru javi pri pojavi prvih tegoba, može u značajnoj meri smanjiti neželjene posledice i poboljšati ishode lečenja. Čak iako ne sumnjate da su vaše tegobe povezane sa bolestima srca, rutinski pregled kardiologa može ukazati na pretrpljeni srčani udar i oštećenja srčanog mišića koje je neophodno lečiti.

 

U kardiološkom centru Puls u A bloku na Novom Beogradu, moguće je obaviti kompletnu dijagnostiku srca uz pomoć najsavremenije opreme kako biste imali precizan uvid u zdravlje vašeg srca i krvnih sudova. Zakažite pregled kod nas i vrhunski stručnjaci iz oblasti kardiologije dočekaće vas u prijatnom ambijentu i omogućiti adekvatno zbrinjavanje vaših tegoba kako bi vaše srce dobilo tretman kakav zaslužuje. 

Vamtam
Vamtam

Lorem ipsum dolor sit amet consectetur adipiscing elit dolor