Kako lečiti posledice moždanog udara?

»

»

Kako lečiti posledice moždanog udara?
Doktor detaljno pregleda snimak CT glave
Moždani udar se desi jednom čoveku na svakih pola sata u Srbiji. Njegova učestalost je izuzetno velika, a ako želimo da izbegnemo moždani udar lečenje problema koji mu prethode je neophodno. 

 

Ukoliko do njega ipak dođe, od posledica će zavisiti koje mogućnosti za oporavak pacijent ima. Za efikasan oporavak biće važan tim lekara i podrška najbližih jer je pred osobom koja je preživela moždani udar fizički i psihički naporan put.

 

Potrebno je dobro razumeti prirodu ove bolesti kako bi se sprečila u samom startu. Važno je istaći da mnogo ljudi posle moždanog udara neće dobiti drugu šansu jer je često ishod fatalan. Oni koji je dobiju imaju dva cilja, oporaviti se koliko god je moguće i sprečiti novi moždani udar.

 

Objasnićemo vam prirodu ovog problema i način na koji teče lečenje i rehabilitacija posle njega.

Zašto se dešava moždani udar?

Moždani udar se dešava iz dva razloga, stoga razlikujemo dve vrste moždanog udara:

  • Ishemijski moždani udar – nastaje zbog smanjenog dotoka kiseonika u mozak, a to se dešava zbog začepljenja krvog suda zaduženog za opskrbljivanje mozga krvlju i kiseonikom. Začepljenje se može desiti zbog dospevanja tromba ili zbog začepljenja krvnog suda usled gomilanja plaka. Kod 80% pacijenata je registrovana ova vrsta.

Dobra vest je da zdravim načinom života možemo značajno smanjiti šanse da nam se desi moždani udar iz ovih razloga. 

  • Hemoragijski moždani udar – dešava se kada pukne krvni sud i nastane krvarenje u mozgu. To se može desiti zbog pucanja aneurizme, ali i kada krvni sud pukne usled problema sa visokim krvnim pritiskom. Oko 20% pacijenata doživi ovu vrstu šloga.

Pacijent u operacionalnoj sali

Faktori rizika za moždani udar

Ako želite da izbegnete moždani udar ili njegovo ponavljanje morate znati da li vas nešto svrstava u rizičnu grupu. Obratite pažnju na sledeće stavke i potrudite se da otklanjanjem njih iz svog života ili kontrolisanjem uradite sve što je u vašoj moći da izbegnete prvi ili ponovljeni.

 

U rizične grupe spadaju:

  • osobe sa visokim krvnim pritiskom
  • pušači
  • dijabetičari
  • osobe koje imaju neku od bolesti srca
  • osobe sa visokim holesterolom
  • gojazni
  • neaktivni
  • alkoholičari
  • osobe koje su već imale moždani udar ili prolazni ishemijski napad

Kako prepoznati moždani udar?

Dobro zapamtite redove koji slede. Možda će vam oni jednog dana pomoći da spasite svoj ili nečiji život.

 

Veliki broj ljudi je mogao preživeti moždani udar da su na vreme prepoznali simptome i javili se hitnoj pomoći.

 

Kada osoba doživljava moždani udar simptomi neće izostati. Oni neće biti isti kod svake osobe, ali će bar neki biti prisutni:

  • slabost ili utrnulost lica, ruke, noge koja se javlja odjednom i posebno je izražena na jednoj strani tela
  • problemi sa govorom, razumevanjem, iznenadna zbunjenost
  • problemi sa vidom na jednom ili oba oka koji se javljaju odjednom, iznenada
  • vrtoglavica, problemi sa ravnotežnom i hodanjem koji se javljaju odjednom
  • jaka glavobolja koja se takođe javlja iznenada

 

Za moždani udar simptomi kod žena mogu biti malo drugačiji, pa se pored navedenog mogu desiti i sledeći:

  • štucanje
  • osećaj mučnine
  • bol u licu i udovima
  • bol u grudima
  • slabost
  • lupanje srca
  • kratak dah

 

Moždani udar zahteva hitnu reakciju. Ako se osoba u prva tri sata javi doktoru i dobije odgovarajuću pomoć, šanse za preživljenje su veće. 

 

U Kardiološkom centru Puls postoji Centar za moždani udar koji smo oformili u cilju pružanja najbrže i najbolje usluge za pacijente koji sumnjaju na moždani udar.

 

Zahvaljujući analizama koje je moguće uraditi kod nas možemo brzo utvrditi i koji tip moždanog udara se desio, od čega će zavisiti dalje lečenje i rehabilitacija.

Koje su posledice moždanog udara?

Posledice moždanog udara će zavisiti od toga koji deo mozga je ostao bez dotoka kiseonika ili gde se desilo krvarenje.

 

Desna hemisfera mozga je zadužena za:

  • kontrolisanje emocija
  • pokretanje leve strane tela i osećanje te strane
  • osećaj i praćenje vremena
  • organizaciju
  • obraćanje pažnje na levu stranu prostora

 

Leva hemisfera je zadužena za:

  • pokretanje desne strane tela i osećanje te strane
  • kontrolisanje govora
  • razumevanje jezika
  • čitanje, pisanje, matematiku
  • pamćenje reči

 

Mali mozak je zadužen za uravnoteženo i lako kretanje.

 

Kičmena moždina treba da kontroliše i reguliše osnovne funkcije među kojima su otkucaji srca, disanje, gutanje, treptanje, ali i budnost i fokusiranje pažnje.

Moždani udar i oporavak

Stariji pacijent u toku fizikalne terapije

 

Kada se desi moždani udar, oporavak nije lak. Od toga zašto se desio i šta je zahvatio moždani udar lečenje će zavisiti.

 

Prvo je važno stabilizovati pacijenta. Za stanje osobe koja je preživela moždani udar kritični dani su prvih nekoliko. 

 

Ključnu ulogu u oporavku će pored terapije koju prepisuje specijalista igrati i fizikalna terapija.

 

Ukoliko je moguće, ukoliko stanje u kom se nalazi pacijent dozvoljava sa rehabilitacijom je moguće početi već posle 24 sata. Naravno, prvo će to biti veoma kratke i lagane vežbe, kako bi mišići pacijenta što pre ponovo bili aktivirani i kako bi ukočenost ili atrofija bili izbegnuti.

 

Fizioterapeut se veoma brzo uključuje u rad sa ovakvim pacijentima jer je važno da na osnovu podataka koje dobije od kardiologa isplanira svrsishodnu rehabilitaciju. 

 

Što se tiče vrste i učestalosti vežbanja, to će zaista biti individualno. Svaka osoba je priča za sebe i veoma često moždani udar nije jedini zdravstveni problem koji postoji. Osim toga, godine pacijenta i njegovo mentalno stanje će takođe uticati na proces lečenja i oporavka.

 

Rehabilitacija prvo počinje u bolničkim uslovima i fizijatar planira vežbe kako bi se izvukao maksimum s obzirom na posledice koje je šlog ostavio.

 

Uvek je prioritet povratiti što više osnovnih funkcija kako bi osoba mogla što samostalnije da obavlja aktivnosti kao što su oblačenje, hranjenje i slično, kao i ustajanje i što bolje hodanje. 

 

Treninzi se intenziviraju kako pacijent jača. Tako da će brzina napredovanja za svakog biti drugačija.

 

Ono što je jako važno, pored rehabilitacije i terapije jeste da osoba ima podršku najbližih. Neophodno je raditi na mentalnom jačanju jer situacija u kojoj se nađe osoba koja je preživela šlog nije nimalo jednostavna. Nešto što se podrazumeva i na šta i ne obraćamo pažnju postaje teško ili nemoguće izvesti zbog oštećenja mozga. To ume da bude frustrirajuće i obeshrabrujuće i zato je važno pacijenta jačati na više polja.

 

Takođe, vežbe započete u bolnici mogu se nastaviti i u vidu odlaska na vežbe i terapije, ali izvesne vežbe treba obavljati i kod kuće i dobro je da pacijent ima nadzor.

 

Koliko će trajati oporavak je teško uopšteno reći, ali može biti između mesec dana do nekoliko godina. 

 

U svakom slučaju ovaj događaj se mora protumačiti kao alarm i potrebno je na sve raspoložive načine sprečiti sledeću istu situaciju. Kako bi se izbegao ponovni moždani udar lečenje se mora sprovoditi dosledno i neophpodno je promeniti način života.

 

Za moždani udar su kritični dani prvih nekoliko, ali kad prva opasnost prođe, to i dalje ne znači da je osoba bezbedna, samo je dobila dragoceno vreme da spasi sebi život.

 

U Kardiološkom centru Puls je moguće uraditi sve neophodne analize kako bi se utvrdilo da li je u pitanju hemoragijski ili ishemijski moždani udar. Formirali smo iz tog razloga specijalni paket Ispitivanje etiologije moždanog udara. Ovo je prvi korak u određivanju terapije i sprečavanju novog. Osim toga, naši kardiolozi su tu da vam pomognu svojim savetima da unapredite život i zdravlje. Zakažite pregled kod nas.

Picture of Vamtam
Vamtam

Lorem ipsum dolor sit amet consectetur adipiscing elit dolor

Doktor proučava snimak glave pacijenta koji je doživeo moždani udar

Simptomi moždanog udara

Moždani udar spada u najčešće razloge zbog kojih svakodnevno veliki broj ljudi izgubi život ili pretrpi određene posledice. Njegov nastanak je moguće sprečiti, a čak

Više »
Doktor uz pomoć ruku drži model mozga

Prevencija moždanog udara

Moždani udar u Srbiji godišnje doživi preko 20.000 ljudi i on ostavlja strašne posledice iza sebe, među kojima su najčešće invaliditet i smrt. Svega trećina

Više »