Zujanje u ušima – dijagnostika i lečenje

»

»

Zujanje u ušima – dijagnostika i lečenje
Čovek koji oseća bol u uhu
Zujanje u ušima je veoma čest i neprijatan simptom koji ne mora, ali može upućivati na neka oboljenja. Javlja se iz različitih razloga i može nastajati ponekad, povremeno ili veoma često. Pacijenti kod kojih se sumnja na ozbiljnije probleme mogu biti upućeni na CT glave

Zujanje u uhu (tinitus) nije samo po sebi bolest, nego znak koji može ukazivati na neku bolest i zato je neophodno javiti se otorinolaringologu koji će na osnovu anamneze odlučiti na koje će analize uputiti pacijenta kako bi se utvrdio uzrok.

Osećaj zujanja može se javiti samo u jednom uhu, u oba ili kao zujanje u glavi i njega, naravno, čuje samo osoba koja ima taj problem. 

Zašto nastaje zujanje u uhu?

Brojni su razlozi za zujanje u uhu, pokušaćemo da se osvrnemo na najčešće:

 

Devojka se drži za desno uho usled bola

  • Oštećenje slušnih ćelija – ovo oštećenje može biti izazvano bukom ili praskom u jednom momentu, ali može ga izazvati i dugotrajna izloženost buci (specifično za određena zanimanja), takođe i određeni medikamenti imaju neželjeni efekat koji podrazumeva uticaj na slušne ćelije. Osim toga i godine utiču na njihovo stanje, pa će se zujanje u ušima javljati češće kod starijih osoba.
  • Hronična upala srednjeg uha – ova bolest podrazumeva upalu sluznice srednjeg uha koja traje duži period i kao posledica može se javiti zujanje u ušima. No, tu su obično još neki simptomi zbog kojih ćemo znati da treba da se javimo doktoru. Ovaj tip upale srednjeg uha karakteriše i postojanje iscetka, oslabljen sluh, nekada i bol i generalno nelagodnost u uhu.
  • Menijerova bolest – ova bolest podrazumeva poremećaj koji zahvata unutrašnje uho. Zujanje u glavi i ušima je samo jedan od simptoma, nagluvost, pritisak u uhu i vrtoglavice se takođe javljaju. Obično se simptomi javljaju u vidu napada koji mogu trajati nekoliko minuta, ali i duže. U trenutku napada vrtoglavica je jaka kao i oslabljenje sluha, a posle se sluh vraća, ali ne u potpunosti.

Kod ove bolesti dolazi do problema u membranoznom delu uha gde pritisak endolimfe raste sve do pucanja Rajznerove membrane, posle čega nastupa mešanje endolimfe i perilimfe.

 

  • Benigni tumor slušnog živca (akustični neurinom) – ova vrsta tumora spada u ređe tumore i sporo napredujе. Formira se od ćelija omotača vestibularnog živca. Kod pacijenata će se javiti simptomi kao što je slabljenje sluha i zujanje u uhu, a kada uznapreduje može doći do utrnuća i paralize dela vilice.
  • Poremećaj Eustahijeve tube – Eustahijeva tuba je hrskavičavo-koštana cev koja spaja ždrelo i srednje uho i mora biti prohodna kako bi sve dobro funkcionisalo. Ako se usled infekcije začepi, dolazi do upale uha.
  • Otoskleroza – je bolest unutrašnjeg uha koja nastaje usled pojave nove spongiozne kosti na nekim delovima koštanog omotača unutrašnjeg uha. U velikom broju slučajeva posledica je nasleđivanja. Za nju je specifično da obuhvata oba uha i da se razvija postepeno. Osim zujanja u ušima uočava se i šum, a nekad i vrtoglavica.
  • Druge hronične bolesti među kojima su problemi sa vratnim delom kičme, neurološka, nefrološka, endokrinološka i kardiološka oboljenja, oštećenja krvnih sudova koja nastaju kod dijabetičara, mogu takođe uticati na to da se pojavi zujanje u glavi.

Kako se dijagnostikuje razlog zujanja u uhu?

  • Pacijent završava snimanje CT skeneromLaboratorijske analize koje se rade na osnovu uzorka krvi su polazište za dijagnostikovanje svih problema.

 

  • CT glaveCT glave оmogućava snimanje kostiju lica, mozga i moždanih ovojnica, snimanje sinusa, očnih duplji i kostiju lica i naravno uha i zbog toga se nekad preporučuje kada je potrebno utvrditi uzrok zujanja u ušima. 

 

CT skener glave će dati pouzdane informacije ako postoje neke promene u tom delu, tako da je koristan za otkrivanje tumora.

 

CT je bezbolna, neinvazivna dijagnostička metoda visoke pouzdanosti. Snimanje ne traje dugo, u toku njega ste izloženi rendgenskim zracima o čijoj količini se strogo vodi računa. Rizik od zračenja će biti minimalan i značajno manji u odnosu na korist koju nosi ova metoda, s obzirom da donosi informacije od kojih zavisi dalje lečenje pacijenta. 

 

Za ovu analizu ne treba posebna priprema, osim ako će biti korišćen kontrastni materijal, tada treba doneti sveže analize uree i kreatinina, kako bi se videlo da li postoje neki problemi sa bubrezima. Takođe, treba da kažete doktoru da li ste alergični na jod, jer je on jedan od sastojaka kontrastnog materijala.

 

Posle skeniranja možete da se vratite rutinama odmah, a ako ste primili kontrastni materijal biće vam savetovano da pijete više vode, kako biste ga što pre izbacili.

 

Rezultati CT skeniranja glave su dostupni odmah. 

 

Kako biste bili sigurni da će snimanje biti urađeno stručno, a rezultati pročitani tačno i obrazloženi jasno treba da vodite računa o izboru ordinacije gde ćete uraditi snimanje. 

 

U Kardiološkom centru Puls smo posebno vodili računa kada smo oformljavali tim radiologa, zato smo danas ponosni na svakog specijalistu radiologije koji radi kod nas. Možete biti sigurni da će biti tu za vas i da će vam pružiti najbolju uslugu, jer samo takvu zaslužujete. Radiološki tim Puls kardiološkog centra: dr Slobodan Ćulafić, dr Branislav Lukač, dr Matija Miljević, dr Nikola Čolić, dr Borivoje Lukić,  i dr Uroš Miladinović, Prim dr Miroslav Mišović i Ass dr Igor Sekulić.

 

  • MR glave – magnetna rezonancija je takođe neinvazivna i bezbolna metoda snimanja, koja daje veoma precizne snimke i može se preporučiti takođe za otkrivanje uzroka zujanja u glavi ili ušima. Ovo snimanje ne podrazumeva korišćenje rendgenskih zraka i može se češće sprovoditi. 

 

  • Timpanometrija – ovo je bezbolna (osim ako je u toku upala uha) i bezbedna metoda koja traje veoma kratko. Cilj timpanometrije je da se otkrije da li je šupljina srednjeg uha prazna ili ima sekreta u njoj, da li dobro funkcioniše Eustahijeva tuba i da li postoji patološko kretanje lanaca slušnih koščica.

Ovu metodu doktori koriste za dijagnostikovanje i praćenje bolesti kao što su: upala uha praćena sekretom, uvećanje trećeg krajnika, akutna upala srednjeg uha, ali i za praćenje alergijskih problema u nosnoj duplji. 

 

Timpanometrijom se ne meri sluh, ali daje važne informacije o stanju slušnog aparata i spada u objektivne metode.

 

  • Audiometrija – audijometrija je metoda za utvrđivanje oštećenja sluha. Kao i prethodna metoda, bezbolna je i bezbedna, ali traje duže, oko dvadesetak minuta. Da bi bila uspešno sprovedena ova metoda potrebna je saradnja pacijenta i zato se sprovodi među odraslima i decom starijom od 5 godina. U toku nje pacijent učestvuje aktivno, pa je subjektivna dijagnostička metoda.

Kako zaustaviti zujanje u ušima?

Osobe koje imaju ovaj problem sigurno se pitaju: Kako zaustaviti zujanje u ušima?

 

Odgovor nije jednostavan i odnosi se na sve prethodno rečeno. Dakle, zujanje nije bolest nego simptom i neophodno je utvrditi uzrok, a da bi to bilo urađeno dobro, brzo i tačno, neophodno je javiti se specijalisti otorinolaringologije ili neurologu koji će isplanirati tok dijagnostike, a posle i lečenja.

 

Nekada će rešenje biti hirurška intervencija, nekada lečenje lekovima, sve zavisi koji problem je ustanovljen kod pacijenta. 

 

Veoma često se ljudima sa tinitusom prepisuju lekovi koji poboljšavaju cirkulisanje krvi u mozgu i unutrašnjem uhu.

 

Osim toga, nekada je neophodno raditi sa psiholozima kako bi pacijent prihvatio zujanje kao nešto normalno, a ne problem, jer postoje situacije u kojima ga nije tako jednostavno otkloniti.

 

Muzikoterapija spada u metodu lečenja nekih problema, pa i zujanja u ušima.

 

Ako osećate nelagodnost u ušima, čujete zujanje ne treba da čekate da prođe, jer je mala verovatnoća da će problem nestati sam od sebe. On se može povremeno ponavljati i prestajati, ali da bi ste smanjili šansu da se ponovo vraća morate uraditi neophodne analize.

 

Ukoliko vam trebaju analize iz domena radiologije ili neurologije, Kardiološki centar Puls je mesto na kom možete da nađete najbolju uslugu i iskusne stručnjake.

 

Reference:

Nove mogućnosti u lečenju Menijerove bolesti, Milanović N, et al. Vojnosanitetski Pregled 2002; 59(1): 11−15.

Prevalencija i faktori rizika za tinitus kod adolescenata, Milena S. Tomanić, 2021. Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet

Picture of Vamtam
Vamtam

Lorem ipsum dolor sit amet consectetur adipiscing elit dolor